Flora i fauna
Skadarsko jezero se može svrstati u veoma stare vodene basene.
Naučna istraživanja kazuju da jezero predstavlja zapravo ostatak prvobitnog velikog morskog zaliva otvorenog prema Jadranskom moru u pojasu današnjeg ušća rijeke Bojane. Vremenom, sve učestalije bio-tektonske promjene uticale su na prekid veza sa morem, što je rezultiralo formiranjem slatkovodnog jezera.
Plitko dno na pojedinim mjestima, a negdje čak i ispod nivoa mora,koje se u nauci naziva kriptodepresijom je kuriozitet Skadarskog jezera.
Sjeverno-istočnom obalom jezera pruža se veoma širok pojas bara sa izuzetno bogatom florom i faunom. U ovom dijelu priobalnog područja karakterično je da nivo vode može nevjerovatno oscilirati. Prilikom jesenjih i proljećnih kiša jezero zna poplaviti itekako plodne djelove kopna. Kada govorimo o flori Skadarskog jezera treba reći da njega karakteriše prisustvo brojnih mediteranskih i kontinentalnih vrsta. Flora ima više od 25 rijetkih i endemičnih vrsta a neke od njih su Skadarski dub i vodeni kesten.
Velike površine jezera pokrivene su lokvanjem koji ima cvjetove u bijeloj i žutoj boji, a priobalni dio jezera prekriven je trskom . Upravo ova trska je ono što jezero čini jako povoljnim za naseljavanje brojnih vrsta ptica. Od posebno atraktivnih i specifičnih biljaka na prostoru Skadarskog jezera, izdvajaju se endemične vrste: Fritilaria gracilis, Crocus dalmaticus, srpska ramondia, zaštićene vrste Orhideje (Ophrys).
Prema najnovijim istraživanjima i izučavanjima jezera došlo se činjenice da u Skadarskom jezeru postoji čak 930 vrsta algi i njihovih različitih formi. Od tog broja 246 algi su nove alge u ovom jezeru, a 135 njih su veoma rijetke u svijetu.
Sjeverno-istočnom obalom jezera pruža se veoma širok pojas bara sa izuzetno bogatom florom i faunom. U ovom dijelu priobalnog područja karakterično je da nivo vode može nevjerovatno oscilirati. Prilikom jesenjih i proljećnih kiša jezero zna poplaviti itekako plodne djelove kopna. Kada govorimo o flori Skadarskog jezera treba reći da njega karakteriše prisustvo brojnih mediteranskih i kontinentalnih vrsta. Flora ima više od 25 rijetkih i endemičnih vrsta a neke od njih su Skadarski dub i vodeni kesten.
Velike površine jezera pokrivene su lokvanjem koji ima cvjetove u bijeloj i žutoj boji, a priobalni dio jezera prekriven je trskom . Upravo ova trska je ono što jezero čini jako povoljnim za naseljavanje brojnih vrsta ptica. Od posebno atraktivnih i specifičnih biljaka na prostoru Skadarskog jezera, izdvajaju se endemične vrste: Fritilaria gracilis, Crocus dalmaticus, srpska ramondia, zaštićene vrste Orhideje (Ophrys).
Prema najnovijim istraživanjima i izučavanjima jezera došlo se činjenice da u Skadarskom jezeru postoji čak 930 vrsta algi i njihovih različitih formi. Od tog broja 246 algi su nove alge u ovom jezeru, a 135 njih su veoma rijetke u svijetu.
Nenarušeni vodeni i močvarni ekosistem pruža idealne uslove za razvoj živog svijeta,a prvenstveno za ptice,pogotovu što su u većini djelovi na kojima borave ptice nepristupačni. Upravo iz ovih razloga jezero je 1996. godine Ramsarskom konvencijom upisano je Svjetsku listu močvara od međunarodnog značaja. Pored ovog, jezero ima I status Područja od međunarodnog značaja za boravak ptica ( IBA ).
Nacionalni Park Skadarko jezero broji 280 vrsta ptica, od kojih mnoge pripadaju ugroženoj vrsti. Jezero je gnijezdište,hranilište i odmarališe za migatorne ptice.
Pelikan se smatra zaštitnim znakom jezera, a Skadarsko jezero jeste jedino stanište ovih ptica,kada je u pitanju jug Evrope. Osim pelikana, u vrstu ugroženih ptica spada i kormoran. Osim njih, na Skadarskom jezeru se nastanjuju galeb, siva i bijela čaplja, kormoran, vodomar, gnjurac, čigrica i mnoge druge vrste. Veoma bogat ptičji svijet mjesto je za ornitologe i zaljubljenike u ptice iz cijelog svijeta.
Nenarušeni vodeni i močvarni ekosistem pruža idealne uslove za razvoj živog svijeta,a prvenstveno za ptice,pogotovu što su u većini djelovi na kojima borave ptice nepristupačni. Upravo iz ovih razloga jezero je 1996. godine Ramsarskom konvencijom upisano je Svjetsku listu močvara od međunarodnog značaja. Pored ovog, jezero ima I status Područja od međunarodnog značaja za boravak ptica ( IBA ).
Nacionalni Park Skadarko jezero broji 280 vrsta ptica, od kojih mnoge pripadaju ugroženoj vrsti. Jezero je gnijezdište,hranilište i odmarališe za migatorne ptice.
Pelikan se smatra zaštitnim znakom jezera, a Skadarsko jezero jeste jedino stanište ovih ptica,kada je u pitanju jug Evrope. Osim pelikana, u vrstu ugroženih ptica spada i kormoran. Osim njih, na Skadarskom jezeru se nastanjuju galeb, siva i bijela čaplja, kormoran, vodomar, gnjurac, čigrica i mnoge druge vrste. Veoma bogat ptičji svijet mjesto je za ornitologe i zaljubljenike u ptice iz cijelog svijeta.
U jezeru živi skoro 50 vrsta riba, što opet čini zapanjujuću brojku i samim tim ovo jezero predstavlja najveći jezerski rezervat u Evropi. Najpoznatije vrste su: ukljeva, krap, jegulja, cipol, skakavica i brojne druge.
Bogate močvarne obale i vodoplavne livade pogodne su za vodozemce, a jedna od ugroženih vrsta je skadarska zelena žaba.
Fauna insekata na na Skadarskom jezeru predstavlja pozamašnu brojku,a neki od zaštićenih mediteranskih endemita jesu : šumski mrav, lastin repak, sredozemni lastin i brojni drugi.
Faunu gmizavaca čine brojne endemske vrste,od kojih su mnoge i zaštićene: šarka,sljepić,barska bjelouška, sivi gušter,blavor,poskok, a posebno oštoruglavi gušter kao crnogorski endem.
Skadarsko jezero se može svrstati u veoma stare vodene basene.
Što se tiče sisara oni su znatno manje vezani za močvarne biotope nego ptice i ima samo nekoliko tipičnih vodenih predstavnika, od kojih su najbrojniji: – vodena rovka, vodeni voluhar i vidra.
Plitko dno na pojedinim mjestima, a negdje čak i ispod nivoa mora,koje se u nauci naziva kriptodepresijom je kuriozitet Skadarskog jezera.